POREKLO "NOĆI VEŠTICA" U ZAPADNOM SVETU
Odakle Noć veštica vuče svoje korene?
Da li znate da je Noć veštica uvedena u hrišćanski svet nekoliko vekova posle smrti Hristovih apostola, a da su je pagani proslavljali vekovima pre osnivanja Novozavetne Crkve? Istorija nam daje intrigantan odgovor: "Noć veštica (Halovin) bazira se na škotskim i irskim narodnim običajima koji direktno vuku korene iz prethrišćanskog doba" - to jest - iz paganizma!
Iako je Halovin postala noć razuzdanog ludovanja, sujevernih vračanja i stravičnih igara koje ljudi ne shvataju tako ozbiljno, u početku se ova svetkovina znatno razlikovala od svog današnjeg oblika. Noć veštica u najranijem periodu nije se proslavljala u "nadahnutoj izvornoj hrišćanskoj Crkvi", nego među Druidima, koji su to činili u čast velikog Boga mrtvih Šamhaina, čiji praznik pada 1. novembra (Ralf Linton, Noć veštica tokom dvadeset vekova, str. 4). Ovaj festival nema mnogo veze sa hrišćanstvom, već predstavlja stari paganski praznik koji se maskirao u crkvene običaje! Uprkos tome, nominalni hrišćani dopuštaju svojoj deci da se zabavljaju u duhu tog paganskog običaja!
Američka enciklopedija tvrdi da je Noć veštica "sasvim jasno ostatak iz paganskih vremena". Obratite pažnju šta o Noći veštica kaže najautoritativnija enciklopedija na svetu, Britanika: "Noć veštica nastala je mnogo pre hrišćanstva. Dve glavne osobenosti drevnog Halovina su paljenje logorske vatre i verovanje da te noći duhovi i veštice najverovatnije lutaju svuda unaokolo. Istorija pokazuje da su glavne svetkovine Noći veštica bile čisto druidskog karaktera, 'koji potiču od paganskih Druida iz severozapadne Evrope', što nadalje potkrepljuje činjenica da je u nekim delovima Irske 31. oktobar još uvek poznat kao OIDHCH SHAMHNA - 'bdenje Šamana'". Šaman (Šamhain) je paganski gospodar mrtvih kod starih Druida. Dakle, pagani su slavili Noć veštica mnogo godina pre nego što je Isus rođen u Vitlejemu. Međutim, taj paganski praznik nisu proslavljali samo Druidi; to je bio i rimski festival! U daljem tekstu Britanika kaže: "Druidskim ceremonijama dodate su neke karakteristike rimskog festivala koji se držao oko 1. novembra u čast Pomona, u kome orasi i jabuke igraju važnu ulogu - predstavljaju zimsku zalihu voća".
Zapazili ste da postoji ovaj rasprostranjeni paganski običaj koji je vezan za zimsko doba!
Zašto se proslavljala Noć veštica?
Sada dolazimo do suštinske istorijske istine o tome zašto se slavi ovaj praznik! Evo činjenice iz "Knjige o Noći veštica" (10. strana), autorke Rut Keli: "Sveštenici paganskih druida učili su o besmrtnosti duše, to jest da prilikom smrti duša prelazi iz jednog tela u drugo... Verovali su da poslednjeg dana u godini (31. oktobra), Gospodar smrti okuplja duše preminulih u protekloj godini, koji su osuđeni da žive u životinjskim telima dok im se ne odredi u koje oblike života da se nastane u toku narednih 12 meseci. Da bi im izrekao lakšu presudu, duše su mogle da laskaju Gospodaru mrtvih darovima i molitvama. Nakon ispaštanja za svoje grehe oslobađane su za Novu godinu da odu u druidski raj" (Noć veštica tokom dvadeset vekova, str. 5).
Noć veštica se proslavljala kako bi se u svesti ljudi održala lažna doktrina o besmrtnosti duše, po kojoj mrtvi nisu zaista mrtvi! Gotovo svi paganski narodi imali su dan u čast mrtvih, koji je izvorno uveden kao komemoracija Nimroda (Nevroda, po Daničiću) (Prva Mojsijeva 10:8-10), za koga je njegova žena Semiramida tvrdila da je i posle smrti ostao u životu.
Šta znači reč Halovin (Noć veštica)? To je veče Olhalouz (svih blagoslova) ili Haloumas (blagoslovene mise) ili Dan svih svetih - "i kao takav predstavlja jedan od najsvečanijih festivala (katoličke) crkve" (Iz Lintonove Noći veštica kroz dvadeset vekova, str. 3). Halovin, koji pada 1. novembra, predstavlja veče svakog blagoslova ili Dan svih svetih. Pošto je u staro vreme postojao običaj da dan započinje sa zalaskom sunca, Noć veštica uoči 1. novembra predstavlja večernju proslavu koja najavljuje veliki dan - 1. novembar - posvećen bogu mrtvih!
Ko je "Bog mrtvih"?
No, nedugo pre nego što je Isus raspet, Sadukeji su Mu postavili pitanje o vaskrsenju. Da im dokaže da će biti vaskrsenja iz mrtvih, Isus je rekao: "A za vaskrsenje mrtvih niste li čitali šta vam je rekao Bog govoreći: ja sam Bog Avraamov i Bog Isakov i Bog Jakovljev? Nije Bog Bog mrtvih, nego živih" (Jevanđelje po Mateju 22:31, 32). Da li razumete šta znači taj odgovor? Budući da su patrijarsi (biblijski praoci) mrtvi, a Bog je samo Bog živih - jer mrtvi ne služe Bogu (Psalam 6:5; 115:17) - onda mora da bude vaskrsenja mrtvih da bi patrijarsi ponovo mogli da žive i da bi Bog mogao da bude njihov Bog. Da bi vaskrsenje bilo moguće "Hristos i umre, i vaskrse, i ožive da ovlada i mrtvima i živima" (Rimljanima 14:9). Primetite da je Isus postao Bog ili gospodar mrtvih zato što je On svojim vaskrsenjem zadobio ključeve groba i smrti (Otkrivenje 1:18). On će vaskrsnuti mrtve da bi oni mogli da žive služeći Mu. Od koga je Isus dobio te ključeve? Ko je imao pređašnju vlast nad mrtvima?
U poslanici Jevrejima apostol Pavle govori o "onome koji ima vlast nad smrću, to jest đavolu" (Jevrejima 2:14). Stoga je đavo, sotona, bog i gospodar smrti! Šamhain ili Šaman kod paganskih Druida je bog smrti - sotona! Do današnjeg dana ljudi proslavljaju divlju noć u kojoj se ludo zabavljaju u čast đavola! Pavle kaže da su pagani, mislivši da obožavaju istinitog Boga, zapravo služili demonima (Galatima 4:8). Omladina koja danas pali vatru na Noć veštica ne služi Bogu! Ako je Noć veštica veče posvećeno đavolu, kako je onda ovaj dan - nazvan svaki blagoslov ili dan svih svetih - počeo da se proslavlja u Crkvi koja ispoveda hrišćanstvo?
Odakle potiče Dan svih svetih?
Prvi dan u mesecu novembru, koji su pagani obeležavali u čast Šamhaina - sotone, danas se proslavlja u stotinama crkava "kao odavanje pošte svim svecima, znanim i neznanim, što po Papi Urbanu IV dopunjava sve nedostatke u praznicima koje vernici tokom godine slave u čast svetih" (Katolička enciklopedija). Kako je obožavanje svetaca koji su, navodno, živi na nebu počelo da se proslavlja na dan posvećen đavolu? "... misleći da svakog mučenika treba obožavati, Crkva je odredila jedan zajednički dan za sve mučenike".
Vidite, ono što su nekada bili pomeni na svakog mučenika, koji su se držali raznim danima, postalo je opšti dan u čast mrtvih za koje se verovalo da žive na nebu. "Grgur III (731-741) posvetio je jednu kapelu svim svecima u bazilici Svetog Petra, a kao godišnjicu mrtvih utvrdio 1. novembar... Grgur IV (827-844) je proširio proslavu vezanu za 1. novembar na celu Crkvu. Čini se da se Bdenje (Noć veštica) održavalo u istom ranom periodu kada je nastao i sam praznik".
Primećujete da je Noć veštica stara koliko i Dan svih svetih u katoličkoj crkvi. Ralf Linton u svojoj knjizi govori o ovom prazniku: "Dan svih svetih je uveden u crkveni kalendar zato što godina nije bila dovoljno duga da omogući posvećivanje određenog dana svakom duhu u katoličkoj crkvi... Budući da su ljudi već uveliko povezivali dotični dan (1. novembar) sa mnoštvom duhova mrtvih, to je veoma pogodovalo crkvenoj politici da se bezopasne paganske narodne ideje uvedu u Crkvu".
Protestanti su nastavili da delimično obeležavaju Noć veštica "pošto je na taj dan, 1517. godine, Martin Luter prikucao svojih 95 epohalnih teza na crkvena vrata u Vitembergu", čime je započela protestantska reformacija. "Luter je izabrao Noć veštica znajući da će građanstvo upravo te večeri da dolazi u crkvu" (Noć veštica, str. 9-10).
Poreklo uzvika "Trik or trit" ("biraj trik ili nas nagradi")?
Da li znate odakle potiče običaj da deca prave obesne šale kada kucaju na vrata i viču "trik or trit"? Linton kaže: "... to svakako dolazi iz paganskih vremena". U Irskoj je do početka ovog veka postojao običaj organizovanja povorki "predvođenih čovekom u beloj odori, sa maskom u obliku konjske glave" ("Konj je bio posvećen bogu sunca", kaže Linton, "što ukazuje na to da taj običaj predstavlja ostatak druidskog obreda"). Povorka je od seljaka prikupljala darove u čast starog druidskog boga čije se ime u irskom jeziku vremenom promenilo. Ukoliko povorka nije bila "velikodušno čašćavana" (trit), seljaci bi bili "prevareni" (trik) pretnjama da će im kletve uništiti useve za sledeću godinu!"
Ovaj tradicionalni običaj održavanja povorki na Noć veštica izveden je iz još jedne neobične prakse. Podražavajući religijske povorke iz stare Grčke i Rima, bogate srednjovekovne crkve su imale običaj da paradiraju noseći mošti svetaca-zaštitnika. Siromašnije parohije nisu bile u mogućnosti da nabave mošti, pa su se koristile naslikanim predstavama svojih svetaca-zaštitnika. "Oni koji nisu igrali uloge svetih takođe su želeli da uđu u povorku, pa bi se odevali kao anđeli ili đavoli. Tako se povorka Svakog blagoslova u porti pretvarala u veselu i šaroliku paradu" (Noć veštica tokom dvadeset vekova, str. 103).
Današnji "trik or trit" predstavlja puki nastavak tih izobličenih, apsurdnih običaja, koji su proizašli iz paganizma, a nazvani su hrišćanskim imenima. Nije li stoga ikakvo čudo što deca i odrasli obesno uništavaju privatnu imovinu - na dan koji je izvorno posvećen sotoni - Uništitelju?