Smijeh za dugi život Smijeh koji je uključen kao stalni sastavni dio života privlači prijateljstva, poboljšava zdravlje i produžuje život. Kada se smijemo, mi pozitivno utječemo na svaki organ u našem tijelu. Disanje nam se ubrzava, što relaksira našu dijafragmu, vrat, trbuh, lice i ramena. Smijeh povećava količinu kisika u krvi, što ne samo da pojačava liječenje i poboljšava cirkulaciju, nego i širi krvne komore u blizini površine kože. Iz tog razloga ljudi pri smijanju dobiju crveni izraz lica. Osim toga smijanje harmonizira rad srca, prokrvljuje arterije, pojačava apetit i sagorijeva kalorije. Neurolog Henri Rubenstein ustanovio je da minuta solidnog smijeha odgovara po učinku 45 minuta relaksacije. Profesor William Fry sa Stanfordskog sveučilišta smatra da kad se čovjek 100 puta nasmije, to ima za tijelo isti učinak kao deset minuta veslanja. Istraživanja su pokazala da ljudi koji se smiju, čak i onda kad se ne osjećaju sretnima, stimuliraju takozvanu «sretnu zonu» lijeve hemisfere mozga električnom aktivnošću. Richard Davidson, profesor psihologije i psihijatrije na sveučilištu u Wisconsinu, podvrgao je ljude testovima s EEG mašinama i pri tome im puštao smiješne filmove. Smijanje je proširilo njihove sretne zone mozga. Time je dokazao da namjerno smijanje, čak i onda kad nismo sretni, potiče mozak da postanemo sretnima. Istovremeno otkrio je da humor ima pozitivan utjecaj na uklanjanje stresa. Eksperimenti s ljudima koji su pokazivali rane znakove depresije dali su zanimljive rezultate. Oni su podijeljeni u  dvije grupe. Prva je tokom tri tjedna gledala samo komedije, a druga ozbiljne filmove. Na kraju su napravljani testovi koji su bez greške pokazali da su članovi prve grupe bili u puno boljem stanju nego oni iz druge. Istovremeno je ustanovljeno i da ljudi skloni mrštenju imaju puno veće šanse da dobiju čir na želucu. Ukoliko se uhvatite kako se mrštite pokušajte svoje čelo masirati rukom.