Einsteinov mozak Albert Einstein smatra se jednim od najpametnijih ljudi svih vremena. Njegove teorije u potpunosti su izmijenile načina na koji gledamo ovaj svijet. Najnovija znanstvena istraživanja provedena u Americi i Argentini pokazuju da Einsteinov mozak nije bio samo jedinstven po svojim sposobnostima razmišljanja, nego i da je isto tako konkretno fizički različit. Uspoređivanjem njegovih karakteristika s karakteristikama četvoro ljudi slične starosti, utvrđene su značajne razlike u strukturi. Određeni dijelovi Einsteinovog mozga pokazali su se većima od ovih normalnih ljudi, a istovremeno je njegov mozak sadržavao i puno više moždanih stanica. Mozak ovog velikog matematičara i fizičara koji je 1955. umro u starosti od 76 godina, unatoč tome što mu je tijelo bilo kremirano, sačuvana je za znanstvena istraživanja. Povećana količina moždanih stanica zahtijevala je puno veću količinu energije, što je vjerojatno rezultiralo povećanom sposobnošću razmišljanja. Osim toga dio mozga zadužen za matematičke vještine bio je 15 posto veći nego što je uobičajeno. Znanstvenici ističu da Einstein nije jedino ljudsko biće s takvim neobičnim mozgom. Po njihovom mišljenju, takvih ljudi se redovito rađaju, ali, za razliku od Einsteina, nisu u prilici razviti dodatne funkcije svojeg mozga. Oni ostaju nezamijećeni od svoje okoline i u djetinjstvu im se ne pruža adekvatan odgoj.